петак, 27. мај 2011.

Direktor JP mobinguje građane Ljubovije!!

     Pre nekoliko dana u Ljuboviji je asfaltirano nekoliko ulica. Uglavnom su to kratke ulice ( ul.Jovana Cvijića i njeni kraci i Studenička ulica) u  delu Đurinovac – Kašice, a može se naslutiti i da su deo sredstava za njihovu rekonstrukciju i asfaltiranje dobijeni u zbiru donacija za prošlogodišnju katastrofalnu poplavu koju je nanela Drina ovom delu Ljubovije. Naravno, kako smo već navikli kada se radi o ovakvim poslovima, građevinske norme i standardi se ni ovde nisu poštovali. Debljina asfaltnog sloja, nasipa ispod njega, regulacija atmosferske vode, trotoari i pravac ulica  ni ovde nisu ispoštovani i ti nedostaci će vrlo brzo se pokazati  u većem obimu. Sada je važno da neće biti prašine i blata u ovim ulicama.

 

      Sve je bilo dobro u toku asfaltiranja. Desila se gozba, bilo je pića, neko je dobio „džabaka“ neki kvadrat asfalta ispred kuće, neko je odneo „malko“ asfalta i u dvorište i na druga mesta gde je želeo...  I kada su ljudi računali da su, eto, posle poplave i još zaostale arome od „s(k)eptičkih“ jama  ipak od lokalne vlasti nešto dobili, u ulici Studeničkoj bb(na kraju ulice) se desilo nešto što je pokazalo kolika je moć jednog lokalnog direktora Javnog preduzeća. Njegov ego nije bio zapažen u toku  radova pa je frustriran time, na svoju ruku , da bi drugi to i videli demonstrirao koliko je moćan. Konkretno, on je ispred porodične kuće Lazića, gde se nalazi kraj „slepe“ ulice ostavio neasfaltirano desetak kvadratnih metara prostora koji je deo te ulice po urbanističkom Planu.

     Naravno, to nije višak prostora već i deo koji je jako potreban za funkcionisanje saobraćaja . Naime, na tom prostoru je kraj ulice i tu se mora vozilo da okrene da ne bi išlo kroz celu ulicu „ u rikverc“ to jest zadnjim delom. Dakle, i iz saobraćajno bezbednosnih razloga je bitno ovih nekoliko kvadrata pokriti adekvatnom podlogom. Zbog bilizine propusnog kanala za drenažu vode iz naselja Jankovići i Rasadnika bitan deo predstavlja i ovaj deo iz razloga dolaska mehanizacije za eventualne popravke na kanalu. Takođe se po propisima nije ni uradila završna ivica asfalta a nije ni uređen deo puta širine oko 1-2 metra pre završetka asfalta a koji po još prisutnim oznakama pripada i planiran je da se pokrije asfaltnom podlogom. Na insistiranje prisutnih i gospođe Lazić da se uradi i taj deo ulice, direktor Ljubovijskog Javnog preduzeća za puteve Zoran Tomić  rekao je da će biti kako on naredi. Usledile su i konsultacije sa odgovornim  faktorima u našoj sredini ali nije vredelo. Direktor je bio i dalje arogantan pa je i vređao dobronamerne ljude. Gospođu Lazić je i direktno verbalno napao i pokazao koliko može da bude vulgaran i bahat. Sve ovo su potvrdili i drugi sugrađani koji su bili na licu mesta i koji su ukazivali na propust a veliki DIREKTOR je sve to ignorisao. I dan danas se može videti to ruglo koje učini jedan neodgovoran čovek i njegova sujeta . U ovom slučaju uopšte nije bitan privatn odnos gospodina Z.T. i građana Ljubovije ali je bitno ono što je on uradio u konkretnom slučaju. Danas ili sutra svako od nas će proći tom ulicom i imaće problem kako da komforno izađe iz nje. Ne treba umanjivati ni interese porodica koji žive svakodnevno u tom delu ulice i samoj ulici čiji je prostor jedan čovek, koga su „indirektno“ izabrali za rukovodioca jednog komunalnog preduzeća izabrali , sada on ugrozio i unakazio.
A može se na ovom jednom primeru zamisliti  i logično zaključiti : koliko je do sada bilo ovakvih ( a možda i gorh!) situacija gde lokalni dugogodišnji direktor javnog preduzeća demonstrirao svoju moć kroz funkciju koju mu je narod i vlast dala. Lojalnost svojoj partiji ( u ovom slučaju SPS-DS koalicija  bi trebalo da reaguje!) ne daje za pravo direktoru Preduzeća za puteve u Ljuboviji Z.Tomiću da krši stručne, ekonomske, socijalne, društvene, saobraćajne i druge principe.



DEFINICIJA MOĆI I VLASTI

MOĆ: je sposobnost pojedinca ili grupe da ostvaruje svoje snove interese i prohteve, čak iako mu se drugi protive, što ponekad može značiti i primenu sile. Ponekad pojedinac može posedovati moć a da toga nije ni svestan, kao na primer u školi, porodici i poslu. Težnja za moći, počinje od najranijih, a završava najkasnijim životnim trenucima. U političkom smislu, moć putem glasanja i izbora propada nekoj političkoj stranci, ili grupi za pritisak. U ekonomskom kontekstu, moć predstavlja raspolaganje određenim kapitalom, ili imovinom. Moć je, dakle socijalne, ekonomske i političke prirode.
Priroda moći je u samoj ljudskoj nejednakosti i različitoj sposobnosti i položaju kojeg jedinka zauzima u društvu.


VLAST: Vlast je institucionalna moć, koja je zasnovana na određenim normativnim pretpostavkama, koje imaju sa sobom autoritet, iskazan voljom građana, ili voljom društvene organizacije. S pojmom vlasti se susrećemo u svakodnevnom životu,kao i sa pojmom moći, kada se govori o roditeljskoj, stranačkoj,kulturnoj, ali i državnoj vlasti. Vlast je, dakle manifest moći,odnosno oblik ispoljavanja moći u kojemu odnos gospodarenja i odnos podčinjenosti ima institucionalnu formu, kada je reguliran pravnim normama, koje su zaštićene autoritetom društvene organizacije. Nepoštivanje tih normi povlači za sobom sankcije, što nužno vezuje za sobom i prisilu, koja je opet vid ispoljavanja moći. Prisila moze biti; fizička, psihička i materijalna. Za razliku od moći, vlast upravo ima tu sposobnost da koristi primereno svoju potenciju...                
  

среда, 25. мај 2011.

KK"Ljubovija" u Prvoj B ligi

 

LJUBOVIJA – Košarkašice KK,,Ljubovija'' iz Ljubovije su osvojile prvo mesto u Srpskoj ligi grupa Centar i naredne sezone će se tekmičiti u Prvoj B ligi. Uspeh mladih ljubovijskih košarkašica, koji je prosek 16,5 godina, ostvaren je inpesivnim skorom od 15 pobeda i samo jednim porazom.

Povodom ovog velikog uspeha u Ljuboviji je odigrana revijalna utakmica u kojoj su se domaćim košarkašicama suprostavila reprezentacija Srpske lige.Komesar lige Dragan Đorđević, je pre početka utakmice kapitenu  Ljiljani Janković uručio pehar za osvojeno prvo mesto.

- Sa mladom ekipom i veoma skromnim budžetom ostvarili smo zaista veliki uspeh. Ove mlade košarkašice će imati priliku da igraju u dosta jačem takmičenju, što će im pomoći da brže napreduju. Naš cilj u narednoj sezoni će biti opstanak u prvoj B ligi, a u narednim godinama i da postanemo stabilan ligaš – istakao je  Pero Arsenović trener KK ,,Ljubovija.
 objavljeno na www.kosarka24.rs

уторак, 17. мај 2011.

Prepešačio Balkan u potrazi za mirom

     Već tri i po meseca je Pol Klement (23), Francuz iz Limonža, na nogama. Ovaj mladić obilazi deo Evrope pešačeći, spavajući u šatoru i ne noseći mobilni telefon. Ovih dana noge su ga donele i u Azbukovicu.


Pol Klement u Lonjinu kod Ljubovije

– Krenuo sam pre tri i po meseca iz Limonža, gde živim. Prepešačio sam Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju, Grčku, Makedoniju i sada sam u Srbiji. Odavde idem u Bosnu, ponovo u Hrvatsku, pa onda u Sloveniju, Austriju, Nemačku i kući u Francusku. Mislim da ću put završiti za mesec, mesec i po dana – priča Pol, razapinjući šator u dvorištu Jovana Savića u Lonjinu pored Ljubovije.

Ovaj mladi ineženjer hortikulture kaže da se na ovaj neobični poduhvat odlučio jer je želeo da pre svega upozna ljude.


– Cilj mi je bio da nađem svoj mir, upoznam ljude, njihove običaje, posebno na Balkanu. To sam mogao jedino hodajući i neposredno se s njima srećući. Sad sam siguran da sam uradio pravu stvar. Razgovaram s ljudima, negde ostanem dan, negde sedam, sve zavisi na koga naletim – objašnjava razloge svog putovanja mladi Francuz. Kaže da je mnogo toga video i naučio o ljudima raznih kultura.

– Na Balkanu su ljudi srdačni i predusretljivi, spremni za razgovor i pomoć. U Albaniji ljudi nemaju para, ali su spremni u svakom trenutku da pomognu. Isto i u Srbiji, ljudi imaju malo para i hoće da pomognu. U Francuskoj i Italiji ljudi imaju dosta para, ali nikom ne pomažu ništa – sabira utiske sa putovanja Pol.
Na putovanje je krenuo sa rancem u kome je neophodna odeća, šator u kome spava, karte za orijentaciju, kabanica za kišu i fotoaparat. Na nogama patike u kojima je i krenuo iz Limonža.

– Patike su udobne, ali sam na početku primetio da đonovi počinju da se tanje. Zato sam počeo da pravim ove nazuvke od gume i tako ih spasao propadanja. Ljudima u početku to bude čudno, ali kada objasnim o čemu se radi, shvate da sam u pravu – priča Pol, koji na put nije poneo mobilni telefon. Roditeljima se javlja na nekoliko dana mejlom sa nekog uslužnog računara.

– To im baš i nije pravo, ali shvataju me. Puno im nedostajem, pa su došli na Krit da me obiđu i proveli smo sedam dana zajedno. Dnevno prelazim od 30 do 40 kilometara, nekad i samo pet, zavisi na koga naiđem. Vreme mi na ovom putu zaista ništa ne znači. Trošim oko deset evra dnevno za hranu i piće. U Srbiji ni toliko, jer su ljudi ljubazni, zovu na ručak, nude piće. U Gornjoj Trešnjici sam od jednog domaćina dobio litar rakije – kaže Pol, dodajući da je sada potpuno uveren da su ljudi bili srećniji u vremenima bez modernih tehnologija. Videći ga zadovoljnog posle tri i po meseca pešačenja, treba mu verovati.

Oduševljen Srbijom ... Pol Klement i njegov domaćin Jovan Savić